Florentina Sgarz, BA
Zdravlje crijeva i koža
„Naša koža je ogledalo duše” poznata je izreka koja se često koristi, i to ne sasvim pogrešno. Ako se emocionalno ne osjećamo dobro, to se često odražava na izgled naše kože. Koža je bez sjaja, blijeda je i reaguje aknama ili crvenilom. Ako Vas čeka težak ispit ili važna prezentacija koja Vam stvara stres, nije neuobičajeno da Vam se neposredno prije toga nasred lica pojavi velika bubuljica. Zašto se to događa?
Sa gotovo dva kvadratna metra površine, koža je veliki ekosistem za mikroorganizme. Baš kao i u crijevima, koža je dom bakterija, virusa i gljivica. Zanimljiva je činjenica da na Vašoj koži ima više mikroorganizma nego ljudi na Zemlji. Većina ih živi u najvišim slojevima epiderme i unutar folikula dlake. Naše lice je odraz brige o sebi. Nezdrava prehrana, nedostatak sna ili pušenje se odražava na koži. Djeluje umorno, sklona je aknama i suhoći. Međutim, ne ostavlja samo način života trag na koži – dokazano je da i crijeva utiču na zdravlje kože. Kod pacijenata sa kožnim bolestima otkrivene su promjene u crijevnoj flori i crijevnoj barijeri.
Ako crijeva ne rade pravilno, ne mogu optimalno apsorbovati vitamine, minerale i ostale važne hranjive tvari, poput cinka, koji je ključan za zdravlje kože. Nedostatak korisnih crijevnih bakterija omogućava pretjerano razmnožavanje onih štetnih mikroorganizama koji proizvode toksine. Ne samo da ti toksini remete probavu, već štete i koži. Dodatno, kada štetne tvari uđu u tijelo, nedostaje ona eliminacijska zaštita koja omogućava njihovo izlučivanje, već izazivaju alergijske reakcije koje dovode do pojave bubuljica, akni i raznih kožnih ekcema.
Koji su uzroci kožnih problema?
Postoji niz kožnih bolesti, a samim time i mnogo različitih uzroka. Vanjski fatkori poput sunčeve svjetlosti, korištenja neodgovarajućih proizvoda za njegu kože ili kozmetika mogu biti dio uzroka. U isto vrijeme, postoje i unutrašnji procesi koji utiču na kožu. Primjer toga je sistemska upala u tijelu, poremećena crijevna flora ili pogrešno usmjerena imuna odbrana. Ako je osoba pod stalnim stresom i velikim pritiskom, tada je imuni, nervni i hormonalni sistem pod velikim naporom. Dok smo pod stresom, u tijelu se proizvodi više hormona i imuni sistem je oslabljen. Kao rezultat javljaju se „tihe“ upale, koje se na našoj koži pojavljuju kroz crvenilo i osip.
Ali, postoje i drugi fatkori koji utiču na kožu, uzrokujući dodatne probleme:
- stalni psihički napor (hronični stres)
- neuravnotežena prehrana (npr. previše nezdravih masti)
- lijekovi
- pušenje
- hormoni (npr. tokom trudnoće)
- pretjerano lučenje sebuma
- klima (sunce, vlaga)
- menopauza (smanjenje nivoa estrogena)
- alergije
Problemi sa kožom također su tipični za određena životna razdoblja. Tokom puberteta, mnogi adolescenti zbog hormonalnih promjena dobiju akne i mitesere. Isto tako, koža se mijenja tokom menopauze, a opet su krivci hormoni. Kako starimo, koža automatski postaje tanja, suha i osjetljiva. Bilo kad tokom života mogu se pojaviti miteseri, bubuljice ili akne. Miteseri nastaju kada žlijezde proizvode prekomjerne količine sebuma uslijed čega se razvijaju „čepovi“. Pigment kože melanin tada reaguje s kisikom, čime miteser poprima tamnu boju. Miteseri se uglavnom pojavljuju na čelu, nosu, bradi, ali i po cijelom licu ako je koža izrazito masna. Jednom kada se miteser upali, može nastati bubuljica. Koža je crvena, a bakterije i drugi štetni mikroorganizmi mogu se nastaniti i dovesti do infekcije. Često se na vrhu bubuljice pojave gnojne naslage koje mogu uzrokovati bol.
Akne su, s druge strane, uglavnom hormonalna bolest koja pogađa mlade muškarce kao rezultat povećane proizvodnje testosterona. Dječaci koji prolaze kroz pubertet često se bore sa hormonima koji uzrokuju promjene u njihovom tijelu. Muški hormoni osiguravaju da žlijezde lojnice proizvode više kožnih lipida kako bi bolje zaštitile kožu od negativnih uticaja okoline. U slučaju akni, kanali žlijezda lojnica su suženi, što otežava izlučivanje tekućine i dovodi do začepljenja lojnih žlijezda.
Koji kožni problemi postoje?
Osim što uzrokuju bol i svrbež, kožne bolesti mogu predstavljati i psihički teret. Bubuljice, mrlje i crvenilo teško je prikriti i zato izazivaju veliku nelagodu. Postoje različiti nazivi za kožne promjene, koji zavise od njihovog oblika, teksture i veličine. Ove promjene mogu se pojaviti na cijeloj površini kože ili samo na pojedinim dijelovima tijela.
Općenito govoreći, to su:
- Mrlje: male crvene tačkice na površini kože
- Papule, kvržice i čvorići: opipljive strukture tkiva
- Vezikule: šupljine ispunjene tekućinom
- Pustule: šupljine ispunjene gnojem
- Osipi: izbočine na ljudskoj koži
- Perut: odvajanje mrtvih ćelija kože sa tjemena
- Ožiljci: fibrozno vezivno tkivo kože koje zatvara ranu nakon što završi zarastanje
- Ragade: male pukotine na površini kože
- Kraste: prirodno zatvaranje rane nakon povrede kože uzrokovane zgrušanom i stvrdnutom krvlju
Uloga crijeva u kožnim bolestima
Mnogi ljudi nisu svjesni da su kožne bolesti često povezane sa promjenama u crijevnoj flori. Naučna istraživanja su pokazala da pacijenti sa hroničnim kožnim bolestima poput rosacee, neurodermitisa i psorijaze često imaju neravnotežu unutar crijeva, tzv. „disbiozu”. Riječ je o poremećenom sastavu mikrobioma. Ako u crijevima prevladava više štetnih bakterija u odnosu na one korisne, govorimo o neravnoteži u crijevima. To često rezultira raznim bolestima i upalama u tijelu. Mnoge tvari unesene u organizam se metaboliziraju i izlučuju. Koža je samo jedan od njihovih mnogih izlaza – time nastaju promjene izgleda kože. Studije su pokazale da je kod pacijenata sa aknama drastično smanjen broj laktobacila i bifidobakterija. Unos ovih bakterija izazvao je značajno poboljšanje kod pacijenata sa aknama smanjenjem protuupalnih hormona. Ako crijeva ne rade optimalno, vitamini, minerali i elementi u tragovima poput cinka ili selena više se ne mogu pravilno apsorbovati. Štetne tvari mogu prodrijeti u naš organizam i izazvati upalu ili alergijsku reakciju u obliku bubuljica ili atopijskog dermatitisa (ekcema). Takve reakcije u tijelu slabe imuni sistem, čineći ga nesposobnim da se odbrani od napada štetnih mikroorganizama.
Šta stvarno pomaže kod kožnih problema?
Vrlo malo ljudi ima tu sreću da ima besprijekornu kožu. Gotovo svatko se s vremena na vrijeme mora boriti sa bubuljicama ili miteserima. Često je dovoljna promjena prehrane ili smanjenje količine svakodnevnog stresa kako bi se promijenilo stanje Vaše kože. S druge strane, problematičniji su trajno bolne i upaljene bubuljice na licu. U takvim slučajevima svakako se trebate posavjetovati sa ljekarom prije nego počnete sa kućnim eksperimentima. Često ni kupovina najskupljih proizvoda za kožu u apoteci ili drogeriji ne pomaže, jer uzroci najčešće leže unutar nas.
Sljedeći savjeti mogu Vam pomoći u poboljšanju tena:
- Ako Vam se na licu pojavio bubuljica, najbolje ju je ne dirati tj. ne stiskati. Radije preporučujemo odlazak kod kozmetičara koji može profesionalno liječiti mitesere i bubuljice. Ako ne potražite stručnu pomoć, brzo se mogu razviti upale, pa čak i ožiljci.
- Nečistu kožu treba čistiti samo blagim, bez dodatnih mirisa, koži ugodnim i pH neutralnim (pH ≈ 5,5 – to odgovara prirodnom zaštitnom kiselinskom omotaču kože) sapunima ili losionima za pranje. Niti pretjerano pranje kože nije dobro, jer bi to moglo uništiti kiseli zaštitni sloj i dodatno pogoršati nečistoću kože.
- Koristite proizvode na bazi vode umjesto masnih i uljnih krema koje začepljavaju pore i pogoršavaju oštećenu kožu.
- Probiotici za crijeva – sadrže sojeve bakterija koji pozitivno utiču na zdravlje crijeva, a istovremeno i na mikrobiom kože.
- Prilikom odabira dekorativne kozmetike za lice, važno je odabrati proizvode namijenjene nečistoj koži. Lako ih je prepoznati po napomenama – poput „nekomedogeno” (ne začepljuje pore) ili „bez masnoće”.
- Ne izlažite nečistu kožu pretjeranoj hladnoći, toplini ili UV svjetlu. Previše sunca može povećati pojavu bubuljica, mitesera i akni.
- Zdrava prehrana koja uključuje puno voća i povrća ne samo da pozitivno utiče na kožu, već i na dobrobit cijelog organizma.
- Ne dirajte lice rukama! Na dlanovima ima mnogo bakterija, zbog čega je poželjno redovno pranje ruku.
- Preporučuje se upotreba posebnih peškira za lice i ruke. Redovno mijenjajte svoje peškire.
Mogu li bakterije uticati na našu kožu?
Ljekari općenito pod zajedničkim pojmom „akne” podrazumijevaju bolesti žlijezda lojnica i folikula dlake na koži. U početku se pojavljuju miteseri, koji se zatim razvijaju u papule, pustule ili čvoriće. Obično zahvaćena područja uključuju lice, gornji dio prsa, leđa i vrat. Uzroci akni mogu biti različiti. Akne se često javljaju u tinejdžerskim godinama kada dolazi do hormonalnih promjena. Postoje i druge faze života u kojima dolazi do hormonalnih promjena, naprimjer tokom menstruacije, trudnoće, menopauze ili u starijoj dobi. Svakodnevni stres, lijekovi, povrede kože, nasljedne akne ili korištenje neodgovarajućih proizvoda za njegu kože također mogu biti urok pojave akni.
Poput crijeva, i koža ima svoj vlastiti mikrobiom – za koji vrijede ista pravila: ako kolonizacija bakterija nije u ravnoteži, koža više nije zaštićena od širenja štetnih bakterija. Još uvijek nije jasno kako bakterije mogu spriječiti izbijanje akni. Ali, naučnici se slažu da određeni sojevi probiotičkih bakterija pozitivno utiču na ten. Crijevni mikrobiom povezan je sa mikrobiomom kože. Ako postoji neravnoteža u crijevima, to može imati negativan uticaj na mikrobiom kože i poremetiti njegovu ravnotežu. Istraživanja su pokazala da opskrba posebnim sojevima bakterija pozitivno utiče na mikrobiom kože. Obećavajući sojevi probiotika za jačanje kože uključuju Lactobacillus acidophilus W22, W37 i W55 kao i Bifidobacterium bifidum W23.
Korisne komenzalne bakterije u tijelu čine važan zaštitni sloj protiv neželjenih mikroorganizama kao što su štetne bakterije, gljivice i toksini. Ove „dobre“ bakterije doslovno stoje između površine kože i vanjskih mikroba, tvoreći tako zaštitnu barijeru. Sojevi probiotičkih bakterija su antimikrobni jer podržavaju „dobre“ bakterije koje su već prisutne i zato mogu spriječiti iritaciju kože koja dovodi do akni. Čim patogeni mikroorganizmi uđu u tijelo, pokreću reakciju imunološkog sistema i tijelo se prebacuje u obrambeni mehanizam, uzrokujući upalu. Vjeruje se da bakterijski sojevi koji se nalaze u naučno dokazanim višesojnim probioticima smanjuju ove imunološke reakcije u tijelu i tako štite od izbijanja akni.
