Alergija
Naša crijeva su organ koji se često podcjenjuje: jeste li znali da površina crijeva ima oko 400m2 i da je 10 puta veća od površine pluća i 100 puta veća od površine kože? Na ovoj površini postoje hiljade različitih vrsta bakterija, čiji ukupan broj doseže čak 100 bilijuna bakterija. Njihov je sastav za svakog čovjeka jedinstven.
Naše crijevne bakterije svakodnevno rade za našu dobrobit: čine našu hranu upotrebljivom, uklanjaju patogene, proizvode vitamine i hormone, ali prije svega štite našu crijevnu barijeru od štetnih tvari.
Crijevna sluznica kod alergije
Alergije mogu nastati ako su naše sluznice u tijelu (nos, pluća, crijeva) oštećene. U tom slučaju, tvari koje ulaze u tijelo sa zrakom ili hranom ne mogu se pravilno kontrolirati i izlučiti kao bezopasne, već odmah i nekontrolirano prodiru u krv i limfne kanale. Ovo nekontrolirano dodatno opterećenje može dovesti do prekomjernog oštećenja imunog sistema: posljedice su alergije i intolerancije na hranu.
Tok alergijske reakcije
Uprkos različitim simptomima alergije, tok svih alergijskih reakcija je isti: pri kontaktu s alergenom stvaraju se antitijela protiv tog alergena (IgE). Prilikom ponovnog kontakta s alergenom, ova IgE antitijela posreduju u oslobađanju histamina, što izaziva tipične simptome alergije: npr. svrbež, suzenje očiju, oteklina, osip ili astma. Kad se dogodi ova alergijska reakcija, alergen je uspio proći prvu barijeru crijevne sluznice. U crijevnoj sluznici postoji posebno antitijelo sIgA (sekretorno IgA protutijelo), koje u normalnim uslovima sprječava prodiranje stranih tvari i alergena. IgA formiraju ćelije crijeva i oslobađaju ga u sloj sluzi. Kao „antitijelo sluznice“, ono je zaštitnički premaz crijeva. Njegova zaštita od alergije funkcioniše tako da se ovo antitijelo veže na strane tvari i označava ih prije nego što se apsorbiraju u tijelo. Ako su alergeni obilježeni na ovaj način, tijelo ih više ne može apsorbirati. To sprečava alergijsku reakciju, prije nego što se može razviti razlika između Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa.
Odbrana od alergije je zaštita sluznice
Načelo zaštite sluznice osnovni je pojam za izbjegavanje alergija, jer se na taj način odstranjuje svaka tvar koja izaziva alergiju. Nije važno dolazi li ta tvar od biljaka ili životinja (npr. pelud biljaka, životinjske dlake), iz hrane (npr. konzervansi, umjetne arome) ili iz sredstava za njegu. Moguće je liječiti nekoliko različitih alergija pomoću specifične terapije sluznice.
Što se može učiniti kod alergije?
Alergije se danas mogu liječiti na različite načine. U simptomatskoj terapiji liječe se posljedice alergije. Simptomi se mogu nakratko „zaustaviti“ upotrebom kapi, sprejeva i tableta za smanjenje oteklina i smanjenje oslobađanja histamina, ali ovim mjerama ne uklanjaju se uzroci alergije. Drugi način je desenzibilizacija: Tijelo se postepeno navikava na određenu tvar koja aktivira alergiju (alergen) i tako stvara toleranciju. Ovaj je način pogodan za alergije na pojedine poznate tvari, ali je dugotrajan i ne štiti od novih alergija.
Dugoročno gledano, djelotvornija metoda je terapija sluznice. Sluznica je kod alergičara oštećena i uzročno je uključena u razvoj alergije. Terapija sluznice liječi porijeklo alergije, a posebno je indicirana kod ljudi koji su alergični ili intolerantni na više tvari.
Djeca i alergije
Rizik od razvoja alergije jako ovisi o genima. Ako u porodici postoji preosjetljivost na tvari iz okoline kao što su pelud, životinjska dlaka ili određena hrana, postoji velika vjerojatnost da će i potomstvo razviti alergiju.
Mag. Anita Frauwallner na temu „Alergija“
Koje alergije mogu nastati u crijevima i zašto se tamo pojavljuju?
Mag. Frauwallner: Danas praktično svaka tvar može postati alergen i tako izazvati alergijske reakcije. To se osobito događa ljudima s oslabljenim imunim sistemom, jer alergija je pretjerana reakcija imunog sistema na tvari koje ne izazivaju nikakve reakcije kod osoba koje nisu alergične.
Ako znate da se 80% imunih ćelija nalazi u crijevima, svima je odmah jasno zašto se alergije češće pojavljuju kada crijeva više nisu ispravna, tj. stručno rečeno: kada crijevna barijera više ne radi pravilno. Razlog za to je možda antibiotska terapija koja je uvelike uništila naše važne crijevne bakterije, ili zato što trenutno patite od ogromnog stresa. Ovo veliko opterećenje inhibira cirkulaciju krvi u vašim crijevima i uzrokuje pojavu upale. To vodi do razvoja crijeva sa visokom propusnošću („leaky gut“) za velike komponente hrane kao i otrovne tvari ili alergene.
Ako je vaš imuni sistem preopterećen , mogu nastati alergijske reakcije, npr. na mlijeko, pšenicu ili jabuke jer ih jedete češće, ili na tvari koje dodirujete. Loše je ako postoje i alergijske reakcije na pelud breze ili lješnjaka, jer se razvijaju unakrsne reakcije. Što se više alergijskih reakcija javi, to ste osjetljiviji na daljnje alergije. Sve je to počelo u crijevima!
Možemo li se sami izliječiti od alergije tako da sami pomognemo svojim crijevima? Što je korisno kod alergije?
Mag. Frauwallner: Ja sam sama najbolji primjer kako možete sami prekinuti karijeru svoje alergije. Počnite tamo gdje je nastala alergija – u crijevima!
- Pokušajte se osloboditi stresa i prije svega izliječiti upalu crijevne sluznice. To se može postići uzimanjem pravih, protuupalnih crijevnih bakterija.
- Ojačajte svoj imunitet! U peludnoj sezoni bolje je ne baviti se napornim sportskim aktivnostima, nego treba izgraditi snažnu crijevnu sluznicu. Opet, dobre crijevne bakterije pomažu. I sama volim koristiti kombinaciju šest vodećih ključnih bakterijskih sojeva koji koloniziraju cijela crijeva od početka do kraja.
- Ako nos curi, a oči suze, morate zaustaviti stvaranje histamina u crijevima. Cink pri tome jako dobro pomaže. Općenito, vitamini B skupine, aminokiseline i razni elementi u tragovima potrebni su za izgradnju zdrave crijevne sluznice. Tako se postaje „fit u crijevima“.
Koje alergije nemaju nikakve veze sa crijevima? Ili sve alergije zapravo imaju nešto sa crijevima?
Mag. Frauwallner: I alergije tipa I – III posredovane antitijelima i alergije tipa IV koje su pokrenule T-ćelije, uvijek se mogu pripisati grešci u imunom sistemu. Kod potpuno zdrave osobe s funkcionirajućim crijevima i optimalnom populacijom bakterija, teško će se pojaviti imunološka „alergija zbog greške“, a niti intolerancija na hranu, od koje u današnje vrijeme pati veliki broj ljudi. Čak i kod djece koja imaju genetsku predodređenost od roditelja, primjena određenih crijevnih bakterija tokom trudnoće i u prvoj godini života djeteta, može spriječiti 80% alergija, neurodermitisa i astme. Objavili smo veliku PANDA studiju o tome prije 10 godina. Tek sada pedijatri i alergolozi polako počinju shvatati potencijal ove posebne probiotičke terapije.
Zašto se stiče osjećaj da sve više i više ljudi ima alergije?
Mag. Frauwallner: To nije samo osjećaj – činjenica je da danas mnogo više ljudi pati od alergija nego prije 50 godina. Ali nije ni čudo, samo se morate osvrnuti oko sebe: svako dijete prima antibiotike već u prvim godinama života – i nažalost često nepotrebno. Naša prehrana sadrži sve više šećera, bojila, konzervansa i umjetnih pojačivača okusa, a 30% populacije toliko pati od stresa da im prijeti „izgaranje“ (burnout). 80% Njemaca više nema normalnu crijevnu floru i pati od nadutosti, stalnih bolova i hroničnog umora. Moramo se vratiti onome što je svaka drevna medicina – od Ayurvede i Hipokrata do Paracelsusa – jasno rekla: „Crijeva su centar zdravlja i bolesti.“ Moja je vizija vrlo jasna, posebno kod alergija – nemojte samo gledati simptome, već se borite protiv uzroka. A alergiju uzrokuje slabo funkcioniranje crijeva i imunog sistema koji je posljedično pogrešno usmjeren.
