Herbert Hauser i Heidrun Valencak
Masti i šećeri
Masnoće djeluju kao pojačivači okusa, a šećer nam daje energiju. Zato ih volimo jesti. Osim korisnih osobina, ove namirnice imaju i lošu stranu. Dijabetes i masna jetra samo su dvije od velikog broja bolesti koje mogu biti posljedica njihove pretjerane konzumacije, ali i negativnih promjena u omjeru naših crijevnih bakterija, mikrobiomu.
Danas smo, više nego ikad okruženi obiljem hrane koja nam je lako dostupna. Posebno u vrijeme praznika, volimo posegnuti za hranom na raskošnom stolu. Ali, što se događa sa šećerom i masnom hranom na putu kroz naš probavni trakt? Prije svega, obje hranjive tvari su „skrivene“ u brojnim namirnicama te se određenim procesima izoliraju iz hrane kako bi mogle ispuniti svoje zadaće u ljudskom organizmu. Filter za ovu vitalnu funkciju nalazi se u crijevima, tačnije u crijevnoj sluznici. Zapravo, mnogi drugi organi također su odgovorni za svakodnevan nesmetan probavni proces.
Crijevne bakterije kao „konverter“ hrane
Naša crijeva nisu odgovorna samo za transport hrane, već se brinu da naše tijelo dobije potrebne hranjive tvari. Pritom milijarde korisnih crijevnih bakterija igraju značajnu ulogu. Između ostalog, proizvode važne enzime koji razgrađuju velike komponente hrane u male molekule. Te hranjive tvari mogu se apsorbovati u organizam preko crijevne sluznice, samo ako su dovoljno razgrađene i ako je crijevna sluznica zdrava, opskrbljena sa dovoljno energije i oslobođena starih ostataka hrane. Naše dobre crijevne bakterije sprječavaju razmnožavanje štetnih bakterija.
Ono što jedemo ujedno je i hrana za naše korisne crijevne bakterije. Vlakna, voće, povrće i žitarice ono su što zapravo treba dobrim bakterijama. Međutim, ove hranjive tvari često nisu dio naše svakodnevne prehrane, a posebno tokom prazničnih razdoblja. Posljedično, ravnoteža između mikroorganizama u crijevima se mijenja. Na primjer, određeni mikroorganizmi brzo rastu izvan kontrole, konzumiranjem previše šećera. Konzumirana hrana, koja je već teška, može se samo djelomično provariti i „sjedi“ u crijevima. Zbog razgradnje šećera oslobađaju se plinovi koji ne samo da imaju neugodan miris, već mogu biti i štetni. Ovi plinovi odgovorni su za nadutost, umor, probleme sa koncentracijom i još mnogo toga.
„Probavni organi“ jetra i gušterača
Osim crijeva, jetra ima važnu ulogu u metabolizmu iskorištavanja hranjivih tvari iz hrane. Između ostalog, omogućava razgradnju šećera i masti zajedno sa žučnim mjehurom i gušteračom. Jetra proizvodi žuč, koja se skladišti u žučnom mjehuru, a zatim otpušta u dvanaestopalačno crijevo. Ovdje žuč olakšava apsorpciju molekula masti, koje zatim dolaze u jetru preko portalne vene i transportiraju se dalje kroz krvni sistem kako bi se iskoristile ili pohranile.
Gušterača izlučuje inzulin, hormon koji se prvenstveno koristi za prijenos glukoze iz krvi u ćelije, gdje je šećer potreban za proizvodnju energije. Ostale molekule šećera ekstrahiraju se iz hrane u tankom crijevu posebnim enzimima. Nedostatak ovih enzima dovodi do intolerancije, kao što je intolerancija na laktozu. Zanimljivo je da jetra može pohraniti oko 10 % vlastite težine (1,4-1,8 kg) u obliku šećera i ponovno ga prirodnim putem osloboditi kada je to potrebno.
Mehanizmi djelovanja crijevno-jetrene osi
Iz navedenog je očito kako probava uključuje bezbroj složenih procesa, a postoji i stalna razmjena informacija preko crijevno-jetrene osi, kako bi svi procesi mogli nesmetano funkcionisati. Preduslov za to je veliki broj korisnih crijevnih bakterija i kompaktna crijevna sluznica, na koje utiče previše masnoća i šećera. Oštećena crijevna barijera dovodi do podmuklih bolesti, čija posljedica može biti i ciroza jetre. Podrazumijeva završni stadij hroničnih bolesti jetre, u kojem dolazi do promijenjene, odnosno vrlo propusne crijevne barijere i posljedično smanjene funkcije jetre.
Glavni zadatak jetre je detoksikacija. Njeno djelovanje zavisi od neoštećene funkcije crijeva jer sve komponente naše hrane prvo dolaze u jetru putem portalne vene. To uključuje hranjive tvari, ali i toksične komponente (kao što su boje i emulgatori, gljivične spore i štetne klice) koje nisu prepoznate i eliminirane funkcionalnom probavom. Ako je crijevna barijera oštećena, previše toksičnih komponenti koje treba eliminirati ulazi u krvotok. Jetra je preopterećena i ne može ispravno funkcionirati zbog, npr. skladištenja masti u jetrenim stanicama što s vremenom dovodi do (nealkoholne) masne jetre. Neuravnotežena crijevna flora prepreka je pravilnom funkcioniranju metabolizma i organa, a time i crijevno-jetrenoj osi. Kako bi se ovo spriječilo, neophodna je stalna uravnotežena i raznolika prehrana jer stvara zdravu podlogu za razmnožavanje korisnih crijevnih bakterija.
Ako je jetra preopterećena, to može rezultirati masnim naslagama u jetrenim stanicama, što dugoročno potiče razvoj masne jetre.
Raširena bolest – bolest jetre
Zdrav način života koji podrazumijeva redukciju masti i šećera teško pada mnogima. Naše društvo nije uzalud suočeno sa pravom epidemijom gojaznosti: trenutno je gotovo 30 % svjetske populacije gojazno, a smatra se da će do 2030. godine gotovo svaka druga osoba biti pogođena gojaznošću. Kao posljedica, bolesti masne jetre također su u porastu – ako imate prekomjernu tjelesnu težinu postoji 80 % rizika od razvoja masne jetre, a ukoliko pretjerano konzumirate alkohol rizik je čak 50 %.
Masna jetra često je samo početak napredovanja bolesti. Jetra može nastradati zbog različitih uzroka, npr. gojaznosti, alkohola, virusne infekcije, i može doći do hepatitisa. Ukoliko se ne liječi i ne prilagodi način života, može u najtežem obliku završiti cirozom jetre.
Snaga „gorkih” biljaka za detoksikaciju
Poboljšanje rada jetre pomoću posebno odabranih crijevnih bakterija inovativan je pristup koji je izazvao veliku pažnju u medicini. I premda istraživanja nisu ni približno otkrila sve mehanizme djelovanja, iskustva mnogih ljekara i njihovih pacijenata potvrđuju ovaj uspjeh.
Osim toga, tu su i brojne biljke koje se već vijekovima koriste kao potpora jetri kada je preopterećena zbog nepravilne prehrane. Jedna od najpoznatijih biljaka koje pozitivno utiču na jetru je artičoka: sadrži gorku tvar cinarin, koja potiče metabolizam jetre i žuči te pospješuje stvaranje žuči. Poznato je da i čičak ima povoljan utjecaj na jetru. Njegova aktivna tvar naziva se silimarin, koja daje podršku radu jetre. Maslačak također sadrži veliku količinu gorkih tvari koje pospješuju izlučivanje probavnih sokova. Maslačak se tradicionalno koristi za probavne smetnje povezane s nadutošću. Svježi zeleni maslačak možete konzumirati i u salati.
Međutim, pravi prvak među biljkama koje pozitivno utiču na jetru je japanski wasabi. Također poznat kao japanski hren, vijekovima se koristi na Dalekom istoku za detoksikaciju jetre zbog visoke koncentracije ulja sjemenki gorušice koja djeluju protuupalno te drže na odstojanju određene bakterije i viruse koji bi mogli oštetiti jetru.
Obratite pažnju na svoja crijeva i jetru
Crijeva i jetra prvenstveno su zaduženi za to da hranu koju jedemo učine dostupnom našem tijelu i za čišćenje od svih štetnih mikroorganizama i toksina. Naša je zadaća da na vrijeme obratimo pažnju na ove važne organe kako bismo ostali zdravi – idealno bi bilo to činiti svakodnevno, a ne samo tokom praznika.
Apsorpcija masti i šećera
Masti, ugljikohidrati i bjelančevine su „goriva“ za naš organizam i zato najvažniji izvori energije.
Svi ugljikohidrati uglavnom se sastoje od šećera. Cilj probavnih i metaboličkih procesa je stvaranje molekula glukoze koje svaka stanica u vašem tijelu može apsorbovati i eliminisati kroz ćelijsku membranu.
Prehrambene masti životinjskog ili biljnog porijekla sadrže glicerol i masne kiseline u obliku mješavine zasićenih, mononezasićenih i višestruko nezasićenih masnih kiselina. Probavni i metabolički procesi ekstrahiraju i distribuiraju različite molekule. Nezasićene masne kiseline potrebne su, naprimjer, za stvaranje esencijalnih tvari.
Savjeti za zdravu jetru
Potrebno je piti dovoljno vode i čaja kako bi se dala podrška glavnoj funkciji jetre – detoksikaciji. S druge strane, pića s visokim udjelom šećera i alkoholna pića štetna su za zdravlje jetre jer je tjeraju na pretjerani rad.
Dobar način smanjenja pritiska na jetru, koji je svima dostupan, jest uravnotežena prehrana. Izbjegavajte jela i pića sa puno šećera, alkohol i masna jela. Konzumirajte za jetru blagotvorne namirnice, a to je zeleno povrće sa puno gorkih tvari poput artičoka, rukole, špinata, korijandera i endivije.
Crijeva su izvor svih tvari koje dolaze u jetru. Ako naše crijevne bakterije odumiru zbog nepravilne prehrane, lijekova ili stalnog stresa, a crijeva postanu propusna, u jetru ulazi više toksina nego što ih ona može podnijeti. U tom slučaju, preporučuje se posegnuti za posebnim klinički dokazanim sinbioticima kojima se „putem crijeva“ može pozitivno uticati na rad i rasterećenje jetre.
Umjerena tjelesna aktivnost ne samo da je zdrava za cijeli organizam, već i pojačava dotok krvi u jetru i potiče metabolizam. Osim toga, tjelesna aktivnost ublažava napetost i predstavlja dobar balans za stresnu svakodnevicu. Samo nekoliko stotina dodatnih koraka dnevno ima pozitivan efekat na zdravlje.
Postoje neke prirodne tvari i ljekovite biljke za koje je dokazano da podstiču rad jetre. Biljni ekstrakti artičoke, maslačka i čička izuzetno su bogati gorkim tvarima. Ekstrakti sjemenki grožđa sadrže visoku koncentraciju polifenola, vrlo moćnih antioksidansa. Wasabi je također bogat antioksidativnim uljima gorušice i cijenjen je u Aziji kao dokazani kućni lijek za probavne probleme.
Savjeti za zdrava crijeva
Vlakna su važan osnovni izvor hrane za naše crijevne bakterije i podržavaju našu probavu. Voće, povrće i žitarice sadrže velike količine vlakana, a pomažu i posebni razvijeni sinbiotici te prebiotici.
Preporučuje se oko 2 litre tečnosti dnevno, a uz više temperature možete povećati njen unos. Ograničite se na vodu i nezaslađene čajeve jer alkohol usporava probavu i može oštetiti crijevne ćelije.
Pobrinite se za svoja crijeva opskrbljujući ih korisnim bakterijama u obliku sinbiotika (sadrže i probiotik i prebiotik), naročito ako primijetite neke probavne tegobe poput nadutosti ili zatvora. To može biti slučaj nakon zabave i koje čašice više, teške hrane, stresnog razdoblja ili čak nakon uzimanja antibiotika.
Istrenirajte svoja crijeva kako bi mogla regulisati probavu, redovnim obrocima sa dovoljnim razmacima između obroka. Također, dopustite sebi vrijeme za adekvatno pražnjenje crijeva, kretanje i upravljanje stresom, što može doprinijeti ne samo zdravlju crijeva, već i općem zdravlju organizma.
