Ing. Elisabeth Schön, MSc
Stres i crijeva
Stres priprema naše tijelo za situacije koje zahtijevaju povećani oprez, i u skladu s tim, izuzetne napore. Cijelo naše tijelo tada je u stanju pripravnosti. Ako smo često ili kontinuirano pod stresom, ne radi se samo o neugodnom osjećaju, već to može imati negativan uticaj na naš organizam. Kakve posljedice hronični stres ima na naše zdravlje i kakvu ulogu u tome imaju naša crijeva?
Prije više od 100.000 godina, divlje životinje dovodile su naše pretke u stanje visoke pripravnosti i pokrenule stresne reakcije u njihovim tijelima kako bi im osigurale opstanak – drugim riječima, boriti se ili bježati (fight or flight). Svrha tih procesa u tijelu bila je osigurati energiju za bijeg od opasnosti ili suočavanje sa njom. Iako su današnji uzroci stresa znatno drugačiji, reakcije u našim tijelima su i dalje iste: raste tjelesna temperatura i krvni pritisak, pojačava se znojenje i mišići se napinju. Naša pažnju usmjerava se na stresnu situaciju, a druge tjelesne funkcije koje troše mnogo energije potisnute su jer u tom trenu nisu potrebne. Štaviše, predstavljaju smetnju u akutnim, opasnim situacijama. To uključuje i probavu!
Općenito, pod stresom se podrazumijeva svaki neočekivani napor, uzrokovan podražajima i opterećenjem koji utiču na naše tijelo i/ili našu psihu i može imati vanjsko ili unutarnje porijeklo. Posljedice stresa na organizam razlikuju se od osobe do osobe. Stres nije jednak za sve i svako ga drugačije doživljava. Mnogo je različitih faktora koji dovode do stresa: stalni sukobi, zadani rokovi, nedostatak vremena, financijski problemi, premalo sna, ali i društvena izolacija, perfekcionizam, nezadovoljstvo i dosada mogu izazvati stresne reakcije u tijelu te dugoročno ugroziti zdravlje. Međutim, stres se kao neugodan i opterećujući doživljava samo ako se javlja često ili dugotrajno i ne može se pravilno procesuirati, odnosno ako ne postoji odgovarajuća fizička ili psihička ravnoteža. Ovaj stalni negativni stres, poznat i pod pojmom distres, može nas učiniti bolesnima jer je naše tijelo stalno pod pritiskom i ne može se oporaviti.
Osoba pod stresom, crijeva pod stresom
Kao odgovor na stresnu situaciju tijelo oslobađa hormone i tvari, poput adrenalina i kortizola, koji uzrokuju opštu unutrašnju napetost. To može dovesti do neugodne napetosti mišića, ali i drugih fizičkih tegoba poput nedostatka zraka, mučnine, gubitka kose i problema sa koncentracijom. Osim toga, imuni sistem slabi i povećava se rizik od visokog krvnog pritisaka, moždanog i srčanog udara. Hronični stres ima posebno razarajuće efekte na naš probavni sistem: krvne žile u probavnim organima se sužavaju što dovodi do slabijeg protoka krvi u sluznicu želuca i crijeva, naša probava se zaustavlja što na kraju rezultira upalom.
Svima je poznata situacija približavanja zadanog roka kad zavlada nervoza, a kao posljedica se javi osjećaj grča u crijevima. To je zato što su naša crijeva, tačnije naše crijevne bakterije, vrlo osjetljive na stres i nervozu. Stres uzrokuje odumiranje korisnih bakterija u našim crijevima. Dodatno, različite biokemijske reakcije razdvajaju veze između pojedinačnih stanica crijevne sluznice, tzv. „tight junctions“. Na tim mjestima razdvajanja, patogeni, toksini i bakterije mogu neometano proći kroz crijevnu barijeru i prodrijeti u krvotok – to se naziva sindrom propusnih crijeva („leaky gut“). Ova oštećenja na crijevnoj sluznici dovode do nepravilne apsorpcije hrane i time do nedostatka hranjivih tvari. Posljedično se javljaju simptomi poput hroničnog umora, nadutosti i bolova u stomaku. Osim toga, crijevni mišići ne mogu pravilno funkcionisati i probava se zaustavlja.
Zdravlje crijeva ključno je za našu otpornost na stres – što je naša crijevna flora „zdravija“, to smo bolje zaštićeni od stresa. Crijevne bakterije direktno utiču na vezu između mozga i crijeva (putem tzv. crijevno-moždane osi) te određuju reakciju našeg tijela na stres. Posebno odabrani bakterijski sojevi mogu smanjiti upalu i pomoći našim crijevima u borbi protiv stresa. Takvi probiotici, odnosno sinbiotici, sadrže laktobacile i bifidobakterije, uobičajene stanovnike zdravih i dobro uravnoteženih crijeva. Kada je naše tijelo pod stalnim stresom, gubi se ravnoteža između korisnih i „štetnih“ bakterija. Unesene nove crijevne bakterije pomažu nadoknaditi nedostatak „dobrih“ stanovnika crijeva uzrokovanih stresom. Poboljšavaju funkciju barijere crijevne sluznice, podržavaju imuni sistem, od čega se 80 % nalazi u crijevnom tkivu, te smanjuju otpuštanje histamina.
Savjeti protiv stresa za Vaša crijeva i psihu
Slobodno vrijeme: Čitanje, posjeta muzejima, ples – pronađite vrijeme za sebe i aktivnosti u kojima uživate.
Prehrana: Budite svjesni šta i kako jedete. Pokušajte svoju „stres-čokoladu“ zamijeniti npr. orašastim plodovima te umjesto gotovih jela koje sadrže konzervanse, odaberite svježe kuhana jela (čak i ako jedete u restoranu ili naručite dostavu). Svjesno uživajte u hrani, dobro žvačite i izbjegavajte brzo jedenje – to će također koristiti Vašoj probavi.
Druženje: Okružite se ljudima sa kojima volite provoditi vrijeme i sa kojima Vam je zabavno. Zanimljivi razgovori u opuštenoj atmosferi napunit će Vaše zalihe energije.
Fizički kontakt: Dodir i masaža djeluju umirujuće i opuštajuće. Čak i maženje kućnih ljubimaca čini čuda za naš nervni sistem.
Vježbanje: Redovni sportovi izdržljivosti poput trčanja, hodanja, plivanja ili vožnje bicikla pomažu u oslobađanju od stresa. Pronađite sport u kojem stvarno uživate! Vježbanje također pomaže u transportu hrane kroz probavni sistem i zato može pomoći kod zatvora, nadutosti i refluksa.
Opuštanje: Pokušajte odvojiti nekoliko minuta za sebe, čak i tokom rada. Kratko rastezanje ili šoljica čaja pomoći će Vam da se opustite. Pokušajte duboko udisati i izdisati, pomičući trbušnu stijenku prema naprijed („trbušno disanje“).
Probiotici, tj. sinbiotici: Naučno ispitani sinbiotici dostupni u apotekama nisu samo podrška opterećenim crijevima, već poboljšavaju proizvodnju serotonina, „hormona sreće“, te kvalitet sna.
Topla voda: Topla kupka daje osjećaj sigurnosti i djeluje opuštajuće na krvne žile, čime se smanjuje napetost cijelog organizma pod utjecajem stresa.
