Koje crijevne bakterije postoje?
Naša tjelesna težina zavisi i o našim crijevnim bakterijama, bolje rečeno o odnosu Firmicutes i Bacteroides bakterija (firmikuta i bakteroida). Kod ljudi sa normalnom tjelesnom težinom odnos ovih bakterijskih sojeva je uravnotežen, dok kod ljudi sa prekomjernom tjelesnom težinom nalazimo mnogo više firmikuta u crijevima u odnosu na bakteroide.
Firmicutes – „loše“ crijevne bakterije
Firmicutes bakterije (firmikuti) su sposobne čak i neprobavljive tvari iz hrane posebno efikasno iskoristiti, i to na način, da ih pretvaraju u „kratkolančane” ugljikohidrate. Zbog toga u crijevima nastaje mnogo jednostavnih molekula šećera, koje tijelo jako brzo apsorbuje i sprema u obliku masnih jastučića, kao rezervu za teška vremena. Veći udio Firmicutes bakterija omogućuje otprilike 12% veće “izvlačenje” kalorija iz svakog obroka. Isto tako, teže je regulisati tjelesnu težinu zbog sposobnosti Firmicutes bakterija da stavi tijelo u stanje „štednje“ za vrijeme gladovanja, kako bi se trošilo što manje kalorija za vrijeme posta. U trenutku, kada tijelu ponovno stoji na raspolaganju dovoljno hrane, dolazi do tzv. „jo-jo-efekta“, jer tada svaku kaloriju iz hrane iskoristi i pohranjuje.
Bacteroides – „dobre“ crijevne bakterije
Današnja prehrana često sadrži više šećera, nego što je našem tijelu potrebno. Bacteroides bakterije prepoznaju ovu, za čovjeka nezdravu prehranu, pošto se šećer vrlo brzo može pretvoriti u alkohol, koji oštećuje jetru. Viška šećera se Bacteroides bakterije rješavaju tako, da ga kapsuliraju u crijevima i takav se izbacuje stolicom. To potvrđuju i analize stolice: ako je crijevna flora bogata Bacteroides bakterijama, u našoj izlučenoj stolici nalazi se više neiskorištenih kalorija, što se ne događa ako imamo višak Firmicutes bakterija.
Idealan omjer Bacteroides i Firmicutes bakterija je 1:1. Kod osoba sa prekomjernom tjelesnom težinom prevladavaju Firmicutes bakterije.
Poremećena crijevna flora
Da bi mogla ispuniti svoje mnogobrojne zadatke, našoj crijevnoj sluznici potrebna je jaka zaštitna barijera. Vojska od više milijardi korisnih bakterija brine da se štetni mikroorganizmi ne mogu ugnijezditi u našim crijevima.
Sljedeći uzroci mogu dovesti do gubitka ravnoteže bakterija naših crijeva:
- kontinuirane fizičke i psihički stresne situacije, koje mogu uzrokovati upale u našim crijevima
- neuravnotežena prehrana i manjak tjelesnih aktivnosti
- lijekovi, npr. antibiotici, uništavaju ne samo patogene, nego i zdrave crijevne bakterije
Poremećena crijevna flora može imati cijeli niz posljedica na naše tjelesno i psihičko stanje. Kad su mikroorganizmi naših crijeva ugroženi, mogu nastati sljedeće poteškoće:
- crijevni poremećaji kao proljev, opstipacija, nadutost, bolovi u crijevima
- hronična upalna oboljenja crijeva kao npr. Crohnova bolest, ulcerozni kolitis
- sindrom iritabilnog crijeva
- intolerancija na hranu, npr. celijakija
- nastanak alergija
- psihički poremećaji
Čudesan rad crijeva
Crijeva su najveći čovjekov organ. Dugačka su osam metara i sastoje se od milion resica. To su tanke izbočine u obliku prstiju koje u trbušnoj šupljini stvaraju impresivno veliku površinu veličine dva teniska terena (cca. 400 m2). Crijeva imaju najveću kontaktnu površinu tijela s vanjskim svijetom.
Brojevi i činjenice o crijevima
- 100 milijardi bakterija naseljava svakog pojedinog čovjeka, od kojih većina njih živi u našim crijevima.
- U našim crijevima živi 10 puta više bakterija, nego što naše tijelo ima ćelija.
- Skup mikroba u našim crijevima ima težinu čak do 2-3 kilograma.
- Kroz cijeli život naša crijeva moraju obraditi oko 40 tona prehrambenih namirnica i 60.000 litara tekućine.
- Rad crijeva podupire više od 500 vrsta bakterija.
- 80% našeg imunološkog sustava nalazi se u crijevima.
- U našem probavnom traktu se nalazi 100 miliona nervnih ćelija – više nego u leđnoj moždini – i često se zbog toga naziva „trbušni mozak“.
- U crijevima se stvara više od 20 hormona, kao hormon sreće serotonin i hormon spavanja melatonin.
Naše zdravlje počinje u crijevima
Samo ako probava dobro funkcioniše, osjećamo se potpuno ugodno. Naša crijeva su osjetljiva mreža nervnih ćelija i upravljaju sa 80% svih procesa izmjene tvari u našem tijelu. Zbog toga se naša crijeva nazivaju i „centar dobrostanja“.
Crijevna flora se sastoji od milijardi vrijednih bakterija, koje preuzimaju različite zadatke dan za danom:
- Razgradnja hrane
- Apsorpcija vitamina i minerala
- Proizvodnja za život važnih vitamina, enzima i aminokiselina
- Izlučivanje „loših“ sastojaka hrane
- Proizvodnja 80% naših imunoloških ćelija
- Proizvodnja bjelančevina (imunoglobulina), koje ubijaju viruse i bakterije
- Suzbijanje uzročnika bolesti i otrovnih tvari
Veličinu površine crijeva od 400 m2 tvori veliki broj nabora, resica i mikroresica u sluznici.
Naše zdravlje počinje u crijevima
Crijeva, pluća, koža, mozak i reproduktivni organi na prvi pogled nemaju mnogo zajedničkog. No, kad malo bolje promotrimo, vidimo da ove sitne bakterije koje žive u našem tijelu, imaju veliki uticaj na svaku pojedinu stanicu i na mnogim područjima djeluju kao zajednička brigada.
Za zdravu crijevnu floru
Omiljena hrana za „dobre“ crijevne bakterije
- Dovoljno tekućine (minimalno 2 litre dnevno)
- Hrana bogata vlaknima: sirovo voće s korom i povrće kao npr. mahune, grašak, leća, komorač, celer, kelj.
- Prehrana bogata vlaknima: dnevno 2-3 jušne žlice chia ili lanenih sjemenki umiješati u jogurt (iznimka: pacijenti sa sindromom iritabilnog crijeva).
- Koristiti prebiotike iz ljekarne, koji podupiru razmnožavanje posebnih vrsta bakterija.
- Uzimanje indikacijski specifičnih sinbiotika, koji preživljavaju želučanu i žučnu kiselinu i stignu u crijeva.
Za zdravu crijevnu floru
- Šećer po mogućnosti izbjegavati
- Smanjiti konzumaciju soli. Zdrave alternative za začiniti: kim, paprika, ružmarin, čili, timijan, lovorov list, đumbir
- Smanjiti prekomjernu konzumaciju mesa, posebno crvenog mesa
- Alkohol piti umjereno
- Nikotin može izazvati karcinom crijeva
- Antibiotici: uvijek uzimati i probiotik, da se spriječi oštećenje crijeva
